Specifična situacija na tržištu nekretnina

Iako bi samo inflacija bila dobar motiv za kupnju nekretnina i generator rasta tržišta, neizvjesnost koju nosi ukrajinska kriza i poremećaj u opskrbi energentima kumovali su usporavanju tržišta nekretnina u Hrvatskoj, ali i ostatku Europe, što bi mogao potaknuti i rast kamata na kredite koje središnje banke koriste kao alat u suzbijanju inflacije.

smatramo kako je navedena situacija privremena i očekujemo kako se će većina projekata nastaviti paralelno sa stabilizacijom cijena građevinskog materijala. O vremenskim okvirima je teško govoriti, budući da je situacija i dalje volatilna, ali vidimo kako se na svjetskom tržištu ipak stabiliziraju i padaju cijene nekih materijala – aluminij, čelik, drvo i bakar su pali preko 30 posto s najviših razina krajem prošle i početkom ove godine

Trenutačno je tržište u porastu s cijenama, iako treba uvijek razlikovati tražene od postignutih, na što redovito upozorava struka. Cijene stambenih nekretnina u EU i eurozoni porasle su u prvom tromjesečju najsnažnije u više od 15 godina, a u Hrvatskoj njihov je rast bio iznad europskog prosjeka, pokazalo je nedavno izvješće Eurostata.
Na godišnjoj su razini cijene nekretnina u EU u prva tri ovogodišnja mjeseca porasle 10,5 posto, najviše od kraja 2006. godine. Na kraju 2021. uvećane su 10,1 posto. U eurozoni cijene su u prvom tromjesečju poskočile 9,8 posto, najsnažnije otkada je Eurostat počeo objavljivati podatke 2005. godine.
U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju uvećane su 9,4 posto. Sve zemlje EU čiji su podaci bili dostupni Eurostatu bilježile su u prvom tromjesečju rast cijena na godišnjoj razini, u njih 17 stopa rasta bila je dvoznamenkasta.

Pritom treba imati na umu da je u Hrvatskoj specifična situacija zbog i dalje velike potražnje za nekretninama na obali, iako se tu najviše radi o ulaganjima za potrebe turizma, a značajno manje za stambene nekretnine. Također, pitanje je kako će na daljnja zbivanja i u tom dijelu tržišta utjecati kriza u Njemačkoj kao i podizanje kamatnih stopa.
Stranac je skoro svaki treći kupac nekretnina na obali, a sve više i u Zagrebu kao najživljem dijelu kontinentalnog dijela Hrvatske. Potražnja za nekretninama u Hrvatskoj među kupcima iz inozemstva u konstantnom je porastu posljednjih godina, posebno je porasla u pandemiji, jer su stranci otkrili Hrvatsku kao poželjnu i za ulaganja i za second home opciju.

Nijemci, Poljaci, Austrijanci, Česi žele kod nas imati vikendicu ili čak nekretninu u koju bi preselili, a takvi stanovnici dramatično dižu lokalne ekonomije. Međutim, oni imaju visoke kriterije, žele sigurnu kupnju i kvalitetan proizvod, i imamo situaciju da nam je potražnja dramatično veća od ponude.
Jedan od razloga koji trajno ograničava stvaranje ponude je urbanistička politika i legislativa u Hrvatskoj, koja onemogućuje izgradnju izdvojenih rezidencijalnih naselja bez turističke namjene. Umjesto toga najčešće imamo divlji urbanizam uz upitnu infrastrukturu.